Mirovinski fondovi
Mirovinski fondovi u Hrvatskoj
Obvezni mirovinski fondovi: kategorije A, B i C, nominalni i realni prinosi, razlike među fondovima te usporedba s dioničkim indeksom Zagrebačke burze CROBEXtr koji uključuje i dividende, obvezničkim indeksom Zagrebačke burze CROBISTR koji uključuje i kamate i 50/50 mješavinom ta dva.
Obvezni mirovinski fondovi dio su drugog mirovinskog stupa, odnosno sustava individualne kapitalizirane štednje. Za razliku od prvog stupa, iz kojeg se financiraju sadašnje mirovine, sredstva u drugom stupu evidentiraju se na osobnom računu člana. Za osiguranike prvog i drugog stupa u drugi se stup izdvaja 5% bruto plaće, dok ukupno izdvajanje za obvezno mirovinsko osiguranje iznosi 20% bruto plaće. Zato OMF-i nisu sporedna financijska tema: oni su dugoročna štednja građana i jedan od najvećih institucionalnih ulagača na domaćem tržištu.
Fondovi drugog stupa podijeljeni su u tri kategorije: A, B i C. One se ne razlikuju po društvu koje njima upravlja, nego po investicijskoj strategiji i riziku. Kategorija A je najrizičnija i može imati do 70% neto imovine izloženo dioničkom tržištu. Kategorija B je “zlatna sredina”: manje rizična od A, dinamičnija od C, uz najviše 40% imovine u dioničkim ulaganjima. Kategorija C je najkonzervativnija, s najviše 10% imovine u likvidnim dioničkim instrumentima i većim osloncem na dužničke vrijednosne papire.
B kategorija je posebno važna jer najbolje predstavlja stvarnu težinu sustava. U ožujku 2026. u njoj je bilo 74,16% članova OMF-ova, a na kraju 2025. držala je 89,26% ukupne neto imovine obveznih mirovinskih fondova. A i C su važne za razumijevanje raspona rizika, ali B je ključna za pitanje što drugi stup znači za prosječnog člana i buduće mirovine.
Prinos po kategorijama fondova
Indeks MIREX objavljuje HANFA (Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga) i prosječna je vrijednost obračunske jedinice svih obveznih mirovinskih fondova iste kategorije, ponderirana imovinom fondova. Dakle, postoje MIREX A, MIREX B i MIREX C. Zato je dobar prvi prikaz razlike prinosa između A, B i C kategorije.
Prinos treba gledati nakon inflacije
Nominalni rast obračunske jedinice nije isto što i rast kupovne moći. Ako je cijena fonda porasla, ali su cijene u gospodarstvu porasle gotovo jednako ili više, buduća mirovina realno nije mnogo sigurnija. Zato je za mirovinske fondove važnije gledati realni prinos: prvo moraju zaštititi štednju od inflacije, a tek nakon toga stvarati dodatni prinos.
U zadnjih pet godina MIREX-B je nominalno porastao oko 35,3%, ali je realni rast nakon inflacije bio samo oko 0,3%. Drugim riječima, prosječna kategorija B je u tom razdoblju gotovo samo očuvala kupovnu moć i nije zaradio ništa!
Ne posluju svi fondovi isto
I unutar iste kategorije razlike mogu biti velike. U kategoriji B, u zadnjih pet godina Erste B je realno zaradio oko 10,8%, PBZ B oko 7,0%, AZ B je bio oko -2,0%, a Raiffeisen B oko -10,2%. Razlika između najboljeg i najslabijeg B fonda je približno 21 postotni bod realnog prinosa.
To znači da “kategorija B” nije jedna investicijska sudbina. Prosjek je koristan, ali za članove je važno i koje društvo upravlja fondom.
Usporedba s benchmarkima
Najvažnije pitanje nije samo koji je fond bio bolji od drugog fonda, nego koliko je fond bio dobar u odnosu na razuman investicijski benchmark. Za kategoriju A prirodan domaći benchmark je CROBEXtr, indeks ukupnog prinosa dionica na Zagrebačkoj burzi: riječ je o dioničkom indeksu koji uključuje dividende, pa je usporediviji s investicijskim portfeljem od običnog cjenovnog indeksa.
CROBEXtr i CROBISTR nisu savršeno precizni benchmarki jer mirovinski fondovi ulažu i na druga tržišta, ne samo u hrvatske dionice i obveznice. Ali ta ograda zapravo više ide u korist upraviteljima: neka druga tržišta, primjerice slovensko ili američko dioničko tržište, rasla su još snažnije od domaćeg tržišta. Profesionalnije bi bilo da mirovinski fondovi sami javno objavljuju benchmark s kojim ih treba uspoređivati s obzirom na narav portfelja, ali to ne čine.
U zadnjih pet godina MIREX-A je realno porastao oko 24,4%, dok je CROBEXtr realno porastao oko 82,0%. Benchmark je bio bolji za oko 57,6 postotnih bodova.
Kategorija B je mješovitija: ima manje dioničkog rizika od A, ali ne bi trebala biti čista obveznička pozicija. Zato je ovdje benchmark 50% CROBEXtr / 50% CROBISTR, jednostavna kombinacija domaćeg dioničkog total return indeksa i domaćeg obvezničkog total return indeksa.
U zadnjih pet godina MIREX-B je realno bio oko 0,3%, dok je 50/50 benchmark bio oko 27,8%. Takav indeksni miks bio je bolji za oko 27,5 postotnih bodova.
Kategorija C je jedina koja je u ovoj usporedbi bila bolja od svog benchmarka: MIREX-C je realno bio oko -22,3%, a CROBISTR oko -26,4%. To ipak nije dobra vijest. Obje serije su realno izgubile velik dio kupovne moći.
C je zamišljena kao najkonzervativnija kategorija za članove s vrlo niskom tolerancijom rizika ili one blizu mirovine. Nakon izmjena koje su stupile na snagu 1. travnja 2024. više nema automatskih prelazaka iz B u C po sili zakona, ali slab realni rezultat C kategorije i dalje je važan: konzervativniji portfelj nije automatski zaštita kupovne moći ako prinos ne nadoknađuje inflaciju.
Usporedba s NBIM-om kroz godišnje prinose
Norveški Government Pension Fund Global, kojim upravlja NBIM, često se u javnosti naziva najpoznatijim “mirovinskim” fondom na svijetu, ali strogo gledano nije klasični mirovinski fond poput hrvatskih OMF-ova. Riječ je o sovereign wealth fundu, odnosno fondu nacionalnog bogatstva, osnovanom da dugoročno ulaže prihode Norveške od nafte i plina za sadašnje i buduće generacije. Zbog veličine, transparentnosti i globalno diverzificiranog portfelja često se koristi kao korisna referentna točka za dugoročno upravljanje javnom imovinom.
Na kraju 2025. fond je vrijedio 21.268 milijardi norveških kruna, odnosno približno 1,8 bilijuna eura po tadašnjem tečaju. Ulaganja su raspoređena globalno: oko 71,3% portfelja bilo je u dionicama, 26,5% u obveznicama, a manji dio u nekretninama i infrastrukturi za obnovljive izvore energije. Dionice mu daju vlasnički udio u oko 7.200 kompanija, a prosječno drži oko 1,5% svih uvrštenih kompanija. NBIM ne izvještava o prinosima dnevno nego godišnje i zato dajemo samo godišnje usporedbe.
Na zadanom prikazu ispod, koji pokazuje 10 godina realno, NBIM završava oko 150,9, a MIREX-B oko 109,9 kada su početne vrijednosti postavljene na 100. To znači da je NBIM u tom razdoblju realno zaradio oko 50,9%, a prosjek kategorije B oko 9,9%. Drugim riječima, realni dobitak NBIM-a bio je približno 5,1 puta veći od MIREX-B agregata.
Što iz toga slijedi
Drugi stup je velik sustav, ali nije jednako raspoređen po kategorijama. Prema HANFA-i, na kraju ožujka 2026. obvezni mirovinski fondovi imali su 2.407.600 članova i 27,0 milijardi eura neto imovine. Samo u ožujku uplaćeno je 156,2 milijuna eura neto doprinosa. Najveći dio članova bio je u kategoriji B, dok su A i C zajedno činile manji dio članstva.
Po imovini je koncentracija još izraženija. Na kraju 2025. fondovi kategorije A imali su oko 1,22 milijarde eura neto imovine, fondovi kategorije C oko 1,62 milijarde eura, a kategorija B oko 23,61 milijardu eura. To znači da B nije samo srednja po riziku, nego središnja kategorija hrvatskog drugog stupa: u njoj je najveći broj članova, najveći dio imovine i najrelevantniji uzorak za procjenu učinka fondova na buduće mirovine.
Zato je MIREX-B najvažniji pojedinačni indikator sustava. Računa se od 30. travnja 2002., dok se MIREX-A i MIREX-C računaju od 21. kolovoza 2014., pa B ima i najdulju povijest usporedbe. Kada se govori o uspješnosti obveznih mirovinskih fondova, rezultati kategorije B najviše oblikuju ukupnu sliku.
Važno je i kako članovi ulaze u sustav. U ožujku 2026. od 3.124 nova člana njih 2.795, odnosno 89,5%, rasporedio je REGOS automatizmom. Zbog toga razumijevanje kategorija nije samo tehnički detalj. Odabir A, B ili C određuje koliko će dugoročna mirovinska štednja biti izložena riziku, potencijalnom rastu i mogućnosti da realno pobijedi inflaciju.
Za kraj — istraži sam
Grafikon ispod je jedini na ovoj stranici s punim setom kontrola: matrica fondova × kategorija, prebacivanje između nominalnog i realnog prikaza, raspon godina i benchmark izbor. Default prikazuje B fondove i MIREX-B realno u zadnjih 10 godina, ali slobodno mijenjaj odabir — uključi A ili C kategoriju, dodaj CROBEXtr ili 50/50 benchmark, ili produži raspon na "Max" za cijelu povijest.
B fondovi i MIREX-B — realno, zadnjih 10 godina
Izvori i napomena
Podaci o vrijednostima obračunskih jedinica i MIREX-u dolaze iz dnevnog REGOS/HANFA toka. Realni prikazi deflacioniraju vrijednosti HICP indeksom cijena. Benchmark serije CROBEXtr i CROBISTR čitaju se iz MojPortfelj izvora i koriste se samo kao usporedba, ne kao službeni prinos fondova.
Opis drugog stupa, kategorija i veličine sustava temelji se na službenim izvorima: Ministarstvo rada - kapitalizirana štednja, HANFA - drugi stup, HANFA - mjesečno izvješće za ožujak 2026., HANFA - MIREX i Izvještaj o radu obveznih mirovinskih fondova za 2025..