94,1 milijardu eura bilance banaka hrani prije svega jedan izvor — depoziti građana i poduzeća. Pokazujemo put eura od izvora do plasmana, s cijenom koju banka plaća na ulazu i cijenom koju naplaćuje na izlazu — i s računom na kraju: što bankama ostane kad se kamate i naknade poravnaju.
Na kraju svibnja 2026. agregirana bilanca drugih monetarnih financijskih institucija — u praksi ponajprije banaka — iznosila je 94,1 mlrd. EUR. Od toga gotovo dvije trećine, 60,1 milijardi, čine depoziti kućanstava i nefinancijskih poduzeća. Sama kućanstva drže 42,3 milijarde, čime su uvjerljivo najveći pojedinačni izvor financiranja sustava: 45% cijele pasive.
Struktura tih depozita jednako je važna kao i njihov iznos. Od 40,5 milijardi eurskih depozita kućanstava čak 76% stoji prekonoćno — najvećim dijelom na transakcijskim računima, na koje banke plaćaju 0,01% godišnje. Kada se prekonoćna i oročena stanja zbroje, prosječna cijena koju banka plaća na eurske depozite kućanstava iznosi 0,33%. Kod poduzeća, koja aktivnije upravljaju viškovima likvidnosti, ta je cijena 0,65%.
Na drugoj strani bilance isti novac radi po bitno drugačijim cijenama. Najveći pojedinačni plasman — 28,7 milijardi kredita kućanstvima — nosi prosječnu stopu od 4,18% na eurska stanja: 3,02% na stambene te 5,53% na potrošačke kredite. Slijede krediti poduzećima (19,3 mlrd. uz 3,62%) i potraživanja od države (17,3 mlrd., pretežno obveznice). Čak i višak likvidnosti parkiran kod HNB-a nosi do 2,00% — više nego što košta cijela depozitna baza.
Sve stavke agregirane bilance, s potpunim povijesnim serijama, dostupne su na pokazatelji.hr/dataset/D1.
| Stavka | mlrd € | Stopa |
|---|---|---|
| Kućanstva — prekonoćni depoziti | 32,2 | 0,02% |
| od toga transakcijski računi (EUR) | 29,2 | 0,01% |
| od toga štedni po viđenju (EUR) | 1,6 | 0,17% |
| Kućanstva — oročeni depoziti | 10,1 | 1,31% |
| Poduzeća — prekonoćni depoziti | 12,5 | 0,13% |
| Poduzeća — oročeni depoziti | 5,4 | 1,88% |
| Depoziti države | 6,7 | — |
| Depoziti financijskog sektora | 3,7 | — |
| Inozemna pasiva | 7,3 | — |
| Dužnički papiri i novčani fondovi | 3,0 | — |
| Kapital i rezerve | 11,1 | · |
| Ostala pasiva | 2,2 | — |
| Ukupno | 94,1 |
| Stavka | mlrd € | Stopa |
|---|---|---|
| Kućanstva — stambeni krediti | 14,1 | 3,02% |
| Kućanstva — gotovinski i ostali krediti | 14,6 | 5,53%* |
| Krediti poduzećima | 19,3 | 3,62% |
| Država — krediti i obveznice | 17,3 | 2,4–3,6%** |
| Pričuve i gotovina (HNB) | 9,8 | 0,00–2,00% |
| Inozemna aktiva | 14,2 | — |
| Financijski sektor | 1,9 | ≈1,9% |
| Ostala aktiva | 3,0 | — |
| Ukupno | 94,1 |
Hrvatske banke financiraju se gotovo isključivo domaćim depozitima — model koji ih čini neovisnima o tržišnom financiranju: izdani dužnički papiri i inozemna pasiva zajedno čine tek desetinu bilance. Takva struktura ima i svoju cjenovnu posljedicu: depozitna baza kojom sustav raspolaže među najjeftinijima je u europodručju, jer dominiraju prekonoćna sredstva na koja se kamata praktički ne plaća.
Pritom se dvije skupine deponenata ponašaju vrlo različito. Poduzeća su trećinu svojih depozita oročila i na nova oročenja u svibnju ugovarala 1,84%. Kućanstva su oročila tek četvrtinu; tri četvrtine njihova novca čeka na računima uz stope od stotinke postotka. A i oročena sredstva gube jer je kamata manja od inflacije.
Na strani plasmana redoslijed se zrcali: najveći korisnik bankovnog kredita su ista ona kućanstva koja sustav financiraju. Njihovih 28,7 milijardi kredita ujedno je i najskuplje naplaćeni dio bilance — potrošački segment nosi 5,53%, dvostruko više od stope na kredite poduzećima usporedive ročnosti.
Poduzeća se, za razliku od građana, sustavom koriste gotovo simetrično: posuđuju (19,3 mlrd.) otprilike koliko i polažu (17,8 mlrd.). Kućanstva su pak neto vjerovnik banaka za 13,6 milijardi eura — a država, s obveznicama i kreditima od 17,3 milijarde naspram 6,7 milijardi depozita, najveći neto dužnik.
Prosječnih 0,33% na depozite kućanstava nije cijena koju banka ugovara — to je posljedica strukture. Oročena štednja plaća se 1,31%, a novi poslovi i do 1,44%; no takva su sredstva manjina. Većina novca građana stoji tamo gdje kamata gotovo ne postoji: na transakcijskom računu.
Ukupno gledano: kućanstva bankama povjeravaju 42,3 milijarde eura po prosječnoj cijeni od 0,33%, a istodobno od njih posuđuju 28,7 milijardi po prosječnoj cijeni od 4,18%. Na obje strane bilance najveći partner banaka isti je sektor — građani. Koliko tko u tom odnosu zarađuje, čitatelj može izračunati sam.
Bilanca pokazuje gdje novac stoji; račun dobiti i gubitka pokazuje kako on zarađuje za banke. U posljednja četiri kvartala (od travnja 2025. do ožujka 2026.) kreditne su institucije na kamatama uprihodile 2,99 milijardi eura, a na naknadama i provizijama još 0,96 milijardi — ukupno 3,95 milijardi. Rashodovna je strana značajno manja: 0,78 milijardi kamatnih rashoda i 0,27 milijardi rashoda naknada. Ostaje 2,90 milijardi eura neto prihoda od kamata i naknada — od svakih 100 eura prihoda bankama ostaju 73.
To je izravna posljedica strukture iz prethodnih odjeljaka: depozitna baza koja košta 0,33% financira kredite koji nose 4,18%, pa kamatni rashodi odnesu tek 26% kamatnih prihoda. Preciznosti radi: neto prihod od kamata i naknada nije dobit banaka — iz njega se tek plaćaju troškovi poslovanja, rezervacije za rizike i porez, a ne obuhvaća ni ostale prihode poput trgovanja ili dividendi.
| Stavka | mlrd € | % prihoda |
|---|---|---|
| Kamatni prihodi | 2,99 | 75,8% |
| Prihodi od naknada i provizija | 0,96 | 24,2% |
| Ukupni prihodi od kamata i naknada | 3,95 | 100% |
| Kamatni rashodi | −0,78 | 19,7% |
| Rashodi od naknada i provizija | −0,27 | 6,9% |
| Neto kamatni prihod | 2,21 | 56,0% |
| Neto prihod od naknada i provizija | 0,68 | 17,3% |
| Neto prihod od kamata i naknada | 2,90 | 73,4% |
G1, u kojoj se cijelo knjigovodstveno stanje transakcijskih računa i depozita po viđenju koristi kao ponder — stopa se stoga smije primijeniti na cjelokupno eursko stanje.G5 (postojeća stanja), a ne iz statistike novih poslova (G6), koja opisuje samo marginalnu cijenu novih ugovora.G8b za svibanj 2026. — od 2,42% (3-godišnje) do 3,57% (LTIR, 10-godišnja referenca). To je tržišni benchmark; knjigovodstveni prinos portfelja banaka, kupljenog kroz više godina po različitim cijenama, može odstupati.D12), nekonsolidirana izvješća. HNB objavljuje kumulativne iznose od početka godine; za prikaz su de-kumulirani u tromjesečne tokove pa zbrojeni za zadnja četiri dostupna kvartala (Q2 2025. – Q1 2026.). Agregat „neto prihod od kamata i naknada" nije dobit banaka: ne uključuje ostale prihode (npr. trgovanje, dividende), administrativne troškove, rezervacije za rizike ni porez. Zbog reklasifikacije izvještavanja izvedenica krajem 2018. tromjesečni tok za Q4 2018. izuzet je iz povijesne serije; na ovaj presjek to ne utječe.