Blog
Dezinformacije i misinformacije o padu broju transakcija nekretnina
Tema objavljena
Komentari u tekstu pisani su na dan objave; grafikoni prikazuju najnovije dostupne podatke.
Već preko godinu dana slušamo o padu prometa nekretnina, koji se navodno događa 'jer su kupci oprezniji pa ne kupuju', uz trenutni krešendo od PR-cunamija Zagrebačke banke u vezi izvještaja u kojem su partneri.
Teško je razumjeti zašto je Zagrebačkoj banci u interesu da se priča o navodnom padu prodaje nekretnina od 42% u prvom kvartalu, možda da im padnu stambeni krediti koji su im najprofitabilniji proizvod s obzirom na enormno besplatno financiranje tih istih građana kroz enormne depozite na koje plaća oko 0% kamata.
Možda se ipak radi samo o misinformaciji, gdje PR-mašinerija prenosi podakte kojima vjeruje, a ne dezinformaciji (Misinformacija je netočna ili obmanjujuća informacija koja se širi bez namjere obmanjivanja. Osoba vjeruje da je istinita ili je dijeli bez provjere. Dezinformacija je netočna ili obmanjujuća informacija koja se stvara ili širi svjesno, s namjerom obmanjivanja.)
Naime, ova teza o padu prometa se nastavlja na nekoliko prošlogodišnjih izvještaja Porezne uprave, te ovogodišnje velike analize koju je za Ministarstvo graditeljstva napravio Ekonomski institut Zagreb, pa se ta tema nekako sada smatra 'normalnom', pa ljude i ne čudi da je 'pad prometa 42%' iako cijene nekretninama suludo rastu. Ispada da su hrvatski mediji i stručnjaci otrkili neku potpuno novu ekonomsku paradigmu (pad potražnje diže cijenu), odnosno kako je to veleumno objavio Ekonomski institut:
"Pad potražnje za novoizgrađenim stambenim nekretninama mogao bi rezultirati smanjenjem izgradnje novih stanova i nastavkom ograničavanja ponude. To će zasigurno podržavati rast cijena stanova. "
Ono što ovdje pokazujemo je da iako je moguće da postoji pad prometa nekretnina, to na osnovu danih podataka ne znamo, i vjerojatnije je da ga nema (ili nema u toj mjeri).
Naime, pogledamo li službene izvještaje jeidnica lokalne samouprave koje su najvažnije za tržište (i čine preko 50% hrvatkog tržišta), vidimo da su oni u kontradikciji s analizom EIZg za cijelu Hrvatsku. Pitanje je kome vjerujemo? Službenim podacima svih samouprava ili EIZg koji i sam kaže da je uzeo u obzir samo podatke upisane u e-nekretnine do 14.1.2026.?

Mislim da je svima jasno da podaci EIZg nisu točni / mjerodavni.
Stoga kupci i javnost trabju biti vrlo oprezni oko tog vrlo agresivnog PR-a o padu pometa, pa onda i nastavno cijena nekretnina.
O svemu tome pišem u temi Građevinarstvo i teme stanova, koja je najveća takva analiza u Hrvatskoj, odnosno prva takva višedimenzionalna analiza uzevši u obzir njeno prvo izdanje iz 2024. (link na tu analizu je unutra)