Koliko država prikupi i na što troši?
Odakle dolazi 43,7 milijardi eura, kako se uspoređujemo s EU-om i kamo novac odlazi.
Država je 2025. prikupila 43,7 milijardi eura, a potrošila 46,5 milijardi. Razliku od 2,8 milijardi pokrila je zaduživanjem. Najveći dio prihoda, 36,6 milijardi, čine porezi i doprinosi. To je oko 100 milijuna eura na dan, odnosno oko 9.400 eura po stanovniku.
Najprije gledamo odakle novac dolazi, zatim kako se Hrvatska uspoređuje s drugim zemljama EU-a i na kraju na što država novac troši.
Država uzima veći dio BDP-a nego ikad
U četiri godine porezi i doprinosi porasli su za 70 posto. Godine 2021. država ih je naplatila 21,6 milijardi eura, a 2025. već 36,6 milijardi.
Otprilike polovicu tog rasta donijela je inflacija: cijene su u istom razdoblju porasle za 30 posto, a s cijenama rastu i PDV i plaće iz kojih se plaćaju doprinosi. Kad inflaciju maknemo, porezi i doprinosi su i dalje 30 posto veći nego 2021.
I bez inflacije država naplaćuje gotovo trećinu više nego 2021.
Ukupni porezi i socijalni doprinosi, milijuni eura, 2002.–2025. Realna linija preračunata je na cijene iz 2002. (HIPC).
Kriza je odnijela šestinu prihoda, a oporavak je trajao deset godina. Bez inflacije, porezi i doprinosi pali su od 2008. do 2013. za 15 posto. Na razinu iz 2008. vratili su se tek 2018. Dobre godine brzo pune proračun, a loše ga jednako brzo prazne.
Pravu mjeru daje udio u BDP-u, odnosno u vrijednosti svega što se u zemlji proizvede u godini. Taj se udio dva desetljeća kretao između 36 i 38,5 posto. U 2025. dosegnuo je 38,9 posto, najviše otkad postoje usporedivi podaci.
Porezi i doprinosi dosegnuli su 38,9 % BDP-a
Ukupni porezi i socijalni doprinosi u % BDP-a, 2002.–2025.
Skok se dogodio u posljednje dvije godine. Od 2023. udio je porastao za 2,3 postotna boda. Gotovo sav taj rast došao je od doprinosa i poreza na dohodak, jer su plaće rasle brže od ostatka gospodarstva.
Najviše novca dolazi od potrošnje
Svaki treći euro poreza i doprinosa je PDV. U 2025. PDV je donio 12,5 milijardi eura. Zajedno s trošarinama na gorivo, duhan i alkohol, porezi na potrošnju čine 44 posto svega što država naplati.
Stopa PDV-a od 25 posto među najvišima je u Europi. PDV se plaća na gotovo sve što kupimo, pa ga plaćaju i oni koji nemaju plaću, poput umirovljenika, studenata i turista.
PDV i doprinosi donose dvije trećine prihoda
Udio u ukupnim porezima i socijalnim doprinosima, %, 2002.–2025.
Kad cijene rastu, PDV raste sam od sebe. PDV se naplaćuje kao postotak cijene, pa skuplja roba donosi i više poreza. Od 2021. do 2023. prihod od PDV-a porastao je 37 posto, a cijene 20 posto. Ostatak razlike donijeli su veća potrošnja i turizam.
PDV je rastao brže od cijena
Porez na dodanu vrijednost, milijuni eura, 2002.–2025. Realna linija preračunata je na cijene iz 2002. (HIPC).
Trošarine idu obrnutim putem. Većinom se plaćaju po litri ili kutiji, a ne po cijeni, pa ne rastu same od sebe kad poskupi roba. Uz to je Vlada tijekom energetske krize smanjivala trošarine na gorivo. Trošarine su zato pale s 4,4 posto BDP-a u 2021. na 3,6 posto u 2023.
Trošarine su jedini veliki porez koji je pao
Trošarine i porezi na potrošnju u % BDP-a, 2002.–2025.
Drugi veliki izvor su plaće
Doprinosi i porez na dohodak zajedno donose 42 posto prihoda. Doprinosi su 2025. donijeli 11,4 milijarde eura, a porez na dohodak 3,9 milijardi.
Porezi na plaće naglo su porasli od 2023.
Socijalni doprinosi i porez na dohodak u % BDP-a, 2002.–2025.
Doprinose napola plaćaju poslodavci, a napola radnici. Poslodavci su 2025. uplatili 5,6 milijardi eura, uglavnom za zdravstveno osiguranje, koje dodaju na bruto plaću. Radnici su uplatili 5,2 milijarde za mirovinsko osiguranje, koje im se odbija od bruto plaće.
Obje polovice izlaze iz istog troška rada, ali radnik na platnoj listi vidi samo svoju. Doprinosi samozaposlenih manji su, 0,4 milijarde, ali su od 2002. narasli više od četiri puta.
Poslodavci i radnici plaćaju gotovo jednake doprinose
Socijalni doprinosi po tome tko ih plaća, milijuni eura, 2002.–2025.
Porez na dohodak rastao je unatoč poreznoj reformi. Od 2024. veći je dio plaće neoporeziv, a gradovi i općine sami biraju stope poreza na dohodak. Ipak, plaće su rasle toliko brzo da je porez na dohodak u dvije godine porastao za 40 posto.
Kako to izgleda na pojedinačnoj plaći, pokazuje tema Porezni ugriz u plaće.
Porez na dobit prati dobre i loše godine
Porez na dobit najviše se mijenja od svih velikih poreza. U krizi 2009. i 2010. pao je s gotovo 3 na manje od 2 posto BDP-a. Godine 2022., kad su tvrtke imale rekordne dobiti, skočio je na 3,2 posto, najviše u cijelom razdoblju.
U 2025. porez na dobit donio je 2,7 milijardi eura, ili 7 posto svih prihoda.
Porez na dobit raste u dobrim godinama i pada u krizama
Porez na dobit poduzeća u % BDP-a, 2002.–2025.
Kome novac pripada
Nešto više od polovice novca prima središnja država, 19,9 milijardi eura u 2025. Mirovinsko i zdravstveno osiguranje dobivaju sve doprinose, 11,4 milijarde. Županije, gradovi i općine dobili su 5,2 milijarde eura.
Gradovi i općine dobivaju sve veći dio
Porezi i socijalni doprinosi po primatelju, milijuni eura, 2002.–2025.
Lokalna država danas prima 14 posto svih poreza i doprinosa, a 2002. primala je desetinu. Glavni je razlog porez na dohodak, koji od 2018. u cijelosti pripada gradovima i općinama. On im donosi tri četvrtine poreznih prihoda.
Carine od ulaska u EU idu u Bruxelles. Do 2012. carine su donosile proračunu oko 230 milijuna eura godišnje. S ulaskom u Europsku uniju 2013. nestale su carine na robu iz EU-a, a ostale carine postale su prihod proračuna EU-a. Danas je to oko 90 milijuna eura godišnje.
Carine su s ulaskom u EU naglo pale
Uvozne carine naplaćene u Hrvatskoj, milijuni eura, 2002.–2025. Od 2013. prihod su proračuna EU-a.
Mali porezi koji brzo rastu
Porezi na igre na sreću narasli su gotovo četrnaest puta. Godine 2002. donijeli su 19 milijuna eura, a 2025. čak 255 milijuna. Uz to država naplati još oko 77 milijuna eura poreza na dobitke.
Porezi na zagađenje 2002. donijeli su 14 milijuna eura, a 2025. 176 milijuna. Porezi na imovinu kućanstava i dalje su mali, 81 milijun eura, ali to je više nego trostruko od 2023.
Igre na sreću donose sve više poreza
Odabrani porezi, milijuni eura, 2002.–2025.
Plaćamo li više od drugih u EU-u?
Što usporedba ne hvata: doprinosi za drugi mirovinski stup idu u privatne mirovinske fondove, pa se ne računaju kao prihod države. U zemljama koje nemaju takav stup isti novac ide državi i ulazi u usporedbu. Drugi stup prima 5 posto bruto plaće. Gruba procjena je da bi Hrvatska bez njega imala do oko 2 posto BDP-a više doprinosa. Sličan stup imaju i neke druge zemlje, uglavnom u srednjoj i istočnoj Europi.
Ukupno, Hrvatska je u sredini EU-a. Porezi i doprinosi u 2024. iznosili su 38,0 posto BDP-a, a prosjek EU-a 40,2 posto. To je 13. mjesto od 27 zemalja. Samo porezi, bez doprinosa, praktički su na prosjeku: 26,7 prema 26,3 posto BDP-a.
Doprinosi su niži od prosjeka, 11,3 prema 13,9 posto BDP-a, a velik dio te razlike objašnjava drugi mirovinski stup. Da taj novac ide državi, Hrvatska bi bila vrlo blizu prosjeka EU-a.
Ono po čemu se stvarno razlikujemo jest što se oporezuje. Hrvatska ima najveći prihod od PDV-a u EU-u, 13,1 posto BDP-a, gotovo dvostruko više od prosjeka. I trošarine su najveće u EU-u. Svi porezi na proizvodnju i potrošnju zajedno čine polovicu svih poreza i doprinosa, najviše u EU-u uz Švedsku, a u prosjeku EU-a trećinu.
Dio razlike dolazi od turizma, jer PDV plaćaju i strani gosti. Drugi dio je visoka stopa PDV-a od 25 posto. Porez na dohodak je obrnuto među najnižima u EU-u, 3,9 posto BDP-a.
Ukupno smo ispod prosjeka EU-a, a od PDV-a uzimamo dvostruko više
Porezi i socijalni doprinosi te PDV, % BDP-a, Hrvatska i prosjek EU-27.
Rashodi rastu brže od prihoda
Država je 2025. potrošila 46,5 milijardi eura, 65 posto više nego 2021. Prihodi su u isto vrijeme porasli 64 posto, ali s niže razine, pa razlika raste. Bez inflacije rashodi su veći za 27 posto.
Rashodi su gotovo uvijek veći od prihoda
Ukupni prihodi i rashodi opće države, milijuni eura, 2002.–2025.
Manjak je dosegnuo granicu EU-a. Razlika između prihoda i rashoda u 2025. bila je minus 2,8 milijardi eura, ili 3,0 posto BDP-a. Pravila EU-a dopuštaju najviše 3 posto. Od 2002. država je samo tri puta prikupila više nego što je potrošila: 2017., 2019. i 2022.
Manjak je 2025. dosegnuo 3 % BDP-a
Saldo opće države (višak + / manjak −) u % BDP-a, 2002.–2025.
Polovica rashoda su plaće i mirovine
Plaće zaposlenih u državi i socijalne naknade svaka čine četvrtinu rashoda. U 2025. plaće i doprinosi zaposlenih u državi stajali su 12,7 milijardi eura, a mirovine i druge socijalne naknade 12,6 milijardi.
Plaće u državi porasle su od 2021. za 75 posto, a bez inflacije za 34 posto. To je brže od svih ostalih velikih stavki osim investicija.
Investicije rastu, a kamate padaju
Udio u ukupnim rashodima opće države, %, 2002.–2025.
Investicije su se od 2021. udvostručile, uz pomoć fondova EU-a. Država je 2025. investirala 5,7 milijardi eura, 12 posto svih rashoda, a 2015. tek 7 posto. Kamate na javni dug istodobno su pale sa 7 na manje od 3 posto rashoda, na 1,3 milijarde eura.
Najviše za socijalnu zaštitu i zdravstvo
Više od četvrtine rashoda ide na socijalnu zaštitu, najviše na mirovine. Drugi je po veličini zdravstvo. Ovi podaci dijele rashode po namjeni, pa su plaće liječnika u zdravstvu, a plaće učitelja u obrazovanju. Zadnja godina je 2024.
Socijalna zaštita stajala je 11,9 milijardi eura, od toga za starost, uglavnom mirovine, 7,1 milijardu. Zdravstvo je stajalo 7,7 milijardi, ekonomski poslovi 5,5 milijardi, od čega promet 2,4 milijarde, a obrazovanje 4,3 milijarde.
Zdravstvo je od 2019. gotovo udvostručeno
Rashodi opće države po namjeni, Hrvatska, milijuni eura, 1995.–2024.
Rashodi za zdravstvo porasli su od 2019. do 2024. za 90 posto, s 4,1 na 7,7 milijardi eura. Socijalna zaštita porasla je u istom razdoblju 54 posto.
U usporedbi s EU-om Hrvatska više troši na zdravstvo, a manje na socijalnu zaštitu. Ukupni rashodi su blizu prosjeka, 48,0 posto BDP-a prema 48,8 posto. Zdravstvo stoji 9,0 posto BDP-a, a u prosjeku EU-a 7,3 posto. Socijalna zaštita stoji 13,8 posto BDP-a, a u EU-u 19,5 posto, od čega mirovine 8,2 prema 10,6 posto.
Iznad prosjeka su, među ostalima, i javni red i sigurnost, ekonomski poslovi te stanovanje i komunalne usluge.
Što ovi podaci ne pokazuju
Ovo su iznosi za cijelu državu. Iz njih ne možemo reći koliko poreza plaća pojedina osoba ili obitelj, jer to ovisi o plaći, potrošnji i mjestu stanovanja.
Podaci prate nastale obveze, a ne uplate i isplate, i obuhvaćaju sve razine države. Zato se razlikuju od izvještaja o izvršenju državnog proračuna.
Svi podaci nalaze se u skupovima podataka Porezi i socijalni doprinosi opće države, Prihodi, rashodi i saldo opće države, Porezi i socijalni doprinosi po zemljama EU i Rashodi opće države po namjeni.