Koliko financijske imovine imaju hrvatska kućanstva?
107,5 milijardi eura neto: koliko je u bankama, koliko u tvrtkama i mirovinskim fondovima i koliko duga stoji nasuprot.
Hrvatska kućanstva sredinom 2026. imala su 140 milijardi eura financijske imovine i 32,6 milijardi eura obveza, gotovo svih u kreditima. Razlika, 107,5 milijardi eura, njihova je neto financijska imovina. To je gotovo 28 tisuća eura po stanovniku i više od svega što Hrvatska proizvede u godini dana.
Velik dio toga nije novac na računima. U bankama i gotovini je trećina imovine. Druga trećina su dionice i udjeli u tvrtkama, a četvrtina je u mirovinskim fondovima i životnom osiguranju.
Najprije gledamo od čega se imovina sastoji, zatim kako je rasla i koliko duga stoji nasuprot, a na kraju što ovi podaci ne pokazuju.
Trećina u bankama, trećina u tvrtkama, četvrtina za mirovinu
Prije deset godina depoziti su bili polovica imovine kućanstava, danas su trećina. Novac nije otišao s računa: depoziti i gotovina porasli su od 2015. s 28,8 na 49,6 milijardi eura. Ostali oblici imovine samo su rasli još brže.
Dionice i udjeli u tvrtkama vrijede 47,8 milijardi eura. Tu su dionice s burze i udjeli u investicijskim fondovima, ali i udjeli vlasnika u tvrtkama koje nisu na burzi, poput obiteljskih d.o.o.-ova. Vrijednost tih udjela HNB procjenjuje iz financijskih izvještaja tvrtki. To je knjigovodstvena procjena, a ne cijena po kojoj bi se udio mogao prodati, i ne može se podići kao depozit.
Mirovinski fondovi i životno osiguranje vrijede 33,7 milijardi eura. Najveći dio je u obveznim mirovinskim fondovima, u koje ide dio svake bruto plaće. Taj je novac imovina štediša, ali do njega se dolazi tek u mirovini.
Najnoviji oblik štednje su državne obveznice. Do 2022. kućanstva su imala obveznica za manje od pola milijarde eura. Otkad država od 2023. izravno građanima nudi obveznice i trezorske zapise, s kamatama višima od kamata na štednju u bankama, ta je imovina narasla na 5,4 milijarde eura.
Imovina raste brže od cijena i od gospodarstva
Od 2015. do 2025. neto financijska imovina kućanstava porasla je s 39,8 na 102,4 milijarde eura. Cijene su u istom razdoblju porasle za 38 posto. Kad inflaciju maknemo, imovina je i dalje gotovo dvostruko veća, za 87 posto.
Rasla je i brže od gospodarstva. Godine 2015. neto financijska imovina kućanstava iznosila je 87 posto BDP-a, a krajem 2025. već 109 posto.
Neto imovina kućanstava od 2015. je gotovo utrostručena
Neto financijska imovina kućanstava (imovina − obveze), milijuni eura, stanje na kraju tromjesečja, 1996.–2026.
Kriza 2008. vidi se po dionicama. Vrijednost dionica i udjela kućanstava pala je te godine s 18,9 na 15,0 milijardi eura, a na razinu iz 2007. vratila se tek 2018. Depoziti su za to vrijeme rasli bez prekida.
Dionice i udjeli gotovo su sustigli depozite
Financijska imovina kućanstava po vrstama, milijuni eura, stanje na kraju tromjesečja, 2008.–2026.
Dug raste, ali sporije od imovine
Kućanstva duguju 30,7 milijardi eura kredita, 94 posto svih obveza. Ostalo su neplaćeni računi i slične obveze.
Obveze kućanstava najbrže su rasle prije krize 2008. Tada su dosegnule 44 posto financijske imovine, a danas su 23 posto. Na svaki euro kredita kućanstva danas imaju 1,6 eura u depozitima i gotovini.
Na svaki euro kredita kućanstva imaju 1,6 eura depozita
Depoziti i gotovina te krediti kućanstava, milijuni eura, stanje na kraju tromjesečja, 2002.–2026.
Od 2016. krediti ponovno rastu, posljednjih godina najbrže od krize. Kakvi su to krediti, stambeni ili gotovinski, pokazuje HNB-ova statistika kredita kućanstvima po namjeni.
Kućanstva su jedini veliki neto vjerovnik
Financijski računi pokazuju cijelo gospodarstvo, pa se vidi tko kome duguje. Kućanstva imaju više financijske imovine nego obveza. Svi ostali veliki sektori su u minusu: država za 31,5 milijardi eura, a poduzeća za 109 milijardi.
Minus poduzeća nije samo dug. Vlasnički udjeli u tvrtkama ovdje se računaju kao obveza tvrtke prema vlasniku, pa se isti iznos pojavljuje kao imovina kućanstava i kao obveza poduzeća.
Kućanstva su u plusu, poduzeća i država u minusu
Neto financijska imovina po sektorima, milijuni eura, stanje na kraju tromjesečja, 2000.–2026. Inozemstvo u plusu znači da Hrvatska inozemstvu duguje više nego što potražuje od njega.
Hrvatska kao cjelina inozemstvu duguje 34,6 milijardi eura više nego što potražuje. Taj je neto dug 2010. bio 41,8 milijardi eura, iako je gospodarstvo tada bilo upola manje.
Prosjek skriva velike razlike
Gotovo 28 tisuća eura po stanovniku je prosjek, a većina ljudi ima manje. Prema procjenama Europske središnje banke, najbogatijih 10 posto kućanstava u Hrvatskoj ima 57 posto ukupnog neto bogatstva, računajući i nekretnine. Donja polovica kućanstava ima manje od 9 posto.
Kako je bogatstvo raspodijeljeno, pokazuje tema Nejednakost u Hrvatskoj.
Što ovi podaci ne pokazuju
Udjeli u tvrtkama su procjena. Vrijednost udjela u tvrtkama koje nisu na burzi HNB procjenjuje iz financijskih izvještaja tvrtki.
Kućanstva u HNB-ovim objavama uključuju i udruge. HNB za lipanj 2026. navodi neto financijsku imovinu od 108,3 milijarde eura, s neprofitnim institucijama koje služe kućanstvima. Bez njih je 107,5 milijardi.
Niz ima lom 1995. Do rujna 1995. HNB bilježi samo depozite i kredite. Udjeli u tvrtkama ulaze u podatke krajem 1995., pa neto imovina tada skoči s 2,8 na 15,2 milijarde eura. Grafikoni zato počinju od 1996. ili kasnije.
Svi podaci nalaze se u skupu podataka Financijski računi — imovina, obveze i neto stanje sektora, zajedno s podacima za sve ostale sektore i financijske instrumente.