Tko dolazi, tko odlazi — nova migracijska slika Hrvatske

Migracijska povijest moderne Hrvatske stane u tri čina. Do 2008. zemlja je bila tiho useljenička — vraćali su se ljudi nakon rata, saldo je 2001. iznosio +16.927 i ostao pozitivan osam godina zaredom. Financijska kriza 2009. okreće predznak, a ulazak u EU 2013. i potpuno otvaranje njemačkog tržišta rada 2015. pretvaraju curenje u egzodus: 2017. iselilo se 47.352 ljudi, saldo je pao na −31.799, a u trinaest godina minusa (2009.–2021.) Hrvatska je neto izgubila 122.781 stanovnika.

Treći čin počinje 2022.: ukidanje kvota za strane radnike, poslijepandemijska glad za radnom snagom i izbjeglički val iz Ukrajine guraju priljev na razine kakve statistika ne pamti — 70.391 doseljenih u rekordnoj 2024., uz salda od +30.178 i +31.394. U 2025. val se hladi: priljev pada 19 %, na 56.665, ali odljev ostaje stabilan (37.485), pa saldo od +19.180 čini četvrtu uzastopnu godinu neto useljavanja. U četiri godine plusa vraćeno je +92.437 — tri četvrtine gubitka iz doba egzodusa.

Statistika doseljavanja do 2017. bila je uglavnom priča o povratnicima: te je godine tek svaki drugi doseljenik bio strani državljanin (49 %). Onda se struktura naglo prelomila: 2023., na vrhuncu vala, stranci su činili 84,4 % priljeva. U deset godina (2016.–2025.) u Hrvatsku se doselilo 312.491 stranih državljana, a odselilo ih se 112.573 — neto priljev od gotovo 200 tisuća ljudi, otprilike koliko danas imaju Rijeka i Osijek zajedno.

Ali vrata se okreću u oba smjera, i sve brže. Odljev stranaca 2019. iznosio je 28 % njihova priljeva; 2025. već 61 % (24.347 odseljenih na 39.822 doseljenih). Hrvatska sve više nalikuje zemlji rotirajuće radne migracije: radnik dođe, odradi sezonu ili ugovor, i ode — a na njegovo mjesto dolazi novi.

Tko je, dakle, u priljevu? Struktura doseljenih po državljanstvu:

U sjeni te rotacije događa se tiha, možda najvažnija promjena u nizu: hrvatski državljani. Od dna egzodusa, kad se u jednoj godini iselilo njih 45.367 (2017.), iseljavanje se stišava — nakon zadnjeg vrhunca 2022. (32.739) pada svake godine, na 13.138 u 2025., najmanje otkad tablica postoji. Povratak istodobno raste: 16.843 povratnika u 2025. rekord su niza. Na grafu se te dvije linije 2025. napokon križaju: saldo hrvatskih državljana prvi je put pozitivan, +3.705.

Karta podrijetla doseljenih u pet se godina potpuno prekrojila. Azija je od statističke fusnote (4.358 doseljenih 2021.) postala najveći pojedinačni izvor: 16.036 doseljenih u 2025., više od četvrtine priljeva — iako je i to 40 % manje od vrhunca 2024. (26.601). Tradicionalni rezervoar, Bosna i Hercegovina, gotovo je presušio: 4.915 doseljenih naspram 4.391 odseljenih — saldo od svega +524. Ukrajinski val iz 2022.–2023. splasnuo je na 3.167. I odljev mijenja adresu: 2025. iz Hrvatske je otišlo 9.190 azijskih državljana — više nego državljana BiH i Srbije zajedno (8.055). Isti koridori kojima radnici dolaze služe i za odlazak.

Migranti su, prije svega, ljudi u najboljim radnim godinama. Polovica doseljenih u 2025. mlađa je od 35,1 godinu, a više od polovice priljeva (54 %) otpada na dob 20–39. Doseljenici su pritom izrazito muški svijet: dvije trećine priljeva (66 %) čine muškarci — piramida doseljenih izbočena je gotovo isključivo na muškoj strani, u skupinama od 25 do 39 godina.

Zanimljivo je da se dobni profili dolazaka i odlazaka gotovo ne razlikuju: medijalna dob odseljenih (35,1 u 2025.) ista je kao doseljenih, a kroz cijeli niz 2021.–2025. razlika ne prelazi tri godine. Hrvatska i dobiva i gubi istu demografsku skupinu — mlade odrasle — samo što ih posljednjih godina više dobiva nego gubi.

Useljenički val ne sjeda ravnomjerno. U apsolutnim brojevima predvode Splitsko-dalmatinska (+3.135 salda s inozemstvom u 2025.), Istarska (+2.818), Grad Zagreb (+2.484) i Primorsko-goranska (+2.323). Jedina županija koja i u useljeničkoj 2025. gubi ljude prema inozemstvu jest Sisačko-moslavačka (−252). A ispod vanjske migracije teče i ona unutarnja: svih pet slavonskih županija i dalje ima negativan međužupanijski saldo — ljudi iz Slavonije sele prema Zagrebu i obali čak i dok im inozemstvo prvi put u desetljeću puni bilancu. Najveći unutarnji magnet nije sam Zagreb (−87 međužupanijski) nego njegov prsten: Zagrebačka županija s +1.937 iz drugih županija — više nego što dobije iz inozemstva.

Preračunato na tisuću stanovnika, slika se prevrne: najintenzivnije useljava Ličko-senjska županija (+16,3 na 1.000), pa Istra (+13,8), Zadarska (+11,8), Šibensko-kninska (+11,7) i Dubrovačko-neretvanska (+11,4). Obala i Lika — turizam, gradilišta, sezona. Grad Zagreb, s najvećim apsolutnim priljevom ljudi, relativno raste tek +3,2 na 1.000.

Sve dosad opisano ima jednog suca: ukupan broj stanovnika. Od 2011. Hrvatska je prirodnim putem — više umrlih nego rođenih — izgubila 246.651 osobu, a migracije su u istom razdoblju odnijele još 23.997. Zajedno je to gubitak od oko 270 tisuća ljudi, otprilike koliko danas imaju Split i Rijeka zajedno.

Useljenički val taj račun tek počinje okretati. Suprotno raširenoj percepciji, rekordni saldo 2022. (+11.685) nije bio dovoljan: prirodni pad te godine (−23.096) ostavio je zemlju 11 tisuća ljudi kraćom. Migracije prvi put pokrivaju prirodni pad tek 2023. (+11.073 ukupno), potvrđuju to 2024. (+12.383) — a onda 2025. pokazuje koliko je ravnoteža krhka: +1.652, jedva iznad nule. Priljev je pao za petinu, prirodni pad i dalje odnosi 17–19 tisuća godišnje. Hrvatska danas demografski stoji ili pada s useljavanjem — to je nova činjenica oko koje se vrti sve ostalo u ovoj temi.

• Od 2022. Hrvatska je migracijama dobila 92.437 stanovnika — tri četvrtine onoga što je neto izgubila u trinaest godina egzodusa (2009.–2021.: −122.781).
• U 2025. vratilo se 16.843 hrvatskih državljana, a iselilo ih se 13.138 — prvi pozitivan saldo domaćih državljana otkad se struktura prati.
• Stranci su 2016.–2025. neto donijeli gotovo 200.000 ljudi, ali rotacija se ubrzava: odljev stranaca dosegnuo je 61 % priljeva (2019.: 28 %).
• Azija je najveći izvor doseljenih (16.036 u 2025.) — i sve veći izvor odseljenih (9.190, više nego BiH i Srbija zajedno).
• Doseljavanje najintenzivnije diže obalu i Liku (Ličko-senjska +16,3 na 1.000 stanovnika), dok Slavonija i dalje gubi ljude prema drugim županijama; jedino Sisačko-moslavačka gubi i prema inozemstvu.
• Migracije pokrivaju prirodni pad stanovništva tek od 2023., a 2025. jedva: ukupna bilanca +1.652.

Podloga su šest izdanja DZS priopćenja o migracijama (2021.–2026.), „šivanih" kroz izdanja jer svako nosi klizni prozor godina, te godišnje serije vanjske migracije i prirodnog prirasta iz baze portala. Tema koristi dimenziju državljanstva; „stranci" u luku 2016.–2025. definirani su kao svi osim hrvatskih državljana. Saldo na 1.000 stanovnika računa se na procjenu stanovništva 31. 12. 2024.; medijalna dob je ponderirana medijana petogodišnjih skupina. DZS-ove serije imaju metodološke lomove 2011. i 2021. Prikazani podaci statični su presjek priopćenja i baze (srpanj 2026.). Interaktivni prikazi (izbor zemlje, godine i razrada skupina) ugrađeni su izravno u poglavlja 04 i 05.

Izračun: Nenad Bakić, CFA.