Tema
Što i kako voze Hrvati?
Tema objavljena ·Tema zadnje ažurirana
Podaci i grafikoni su stalno ažurni jer se povlače iz baze.
Dodani ili promijenjeni dijelovi su naznačeni u tekstu.
Svake godine u Hrvatskoj se prvi put registrira oko 160 tisuća osobnih automobila. Iza tog jednog broja stoji nekoliko odvojenih priča: građani i tvrtke ponašaju se sve različitije, vozni park stari unatoč rekordnim kupnjama, dizel je i dalje dominantan, a razlike među županijama veće su nego što se obično pretpostavlja.
Ova tema spaja šest skupova podataka u jednu sliku: mjesečne prve registracije vozila (DZS), četiri godišnja skupa Centra za vozila Hrvatske — broj vozila na pregledu, prosječnu starost, prijeđeni put i neispravnosti — te Eurostatovu europsku usporedbu pogona.
Koliko vozila Hrvati kupuju
Prvi put registrirana osobna vozila najbolji su dostupni pokazatelj kupnje automobila: obuhvaćaju i nova i rabljena vozila, u trenutku kad prvi put ulaze u hrvatski registar. Mjesečni niz je izrazito sezonski — proljeće je vrhunac, kolovoz i siječanj dno — pa se smjer vidi tek kroz dvanaestomjesečni prosjek, koji je na grafikonima uključen.
Ove godine prvi put nakon pandemije pada broj novoregistriranih vozila. To se vidi samo u mjesečnim podacima, kroz dvanaestomjesečni prosjek (TTM): zbroj zadnjih dvanaest mjeseci pao je na oko 156 tisuća osobnih vozila, prema 159.093 u punoj 2025. godini. U godišnjim podacima taj se zaokret još ne vidi — zadnja zatvorena godina je 2025., a ona je bila rekordna.
Linije Sve, Fizičke i Pravne osobe možete uključiti i isključiti klikom na oznake iznad grafikona.
Prve registracije osobnih vozila — mjesečno, po vlasništvu
Razlaganje po kupcima pokazuje da pad nije opći. U prvom polugodištu 2026. građani su registrirali 44.358 osobnih vozila, 8,8 % manje nego u istom razdoblju 2025. (48.613). Pravne osobe u istom su razdoblju registrirale 39.991 vozilo, 2,9 % više nego godinu prije. Tržište drže tvrtke, flote i leasing, a građani se povlače.
Na grafikonu ispod uključene su i vrste vozila — Sva, Nova i Rabljena — pa se vidi da se kod građana povlačenje odvija u oba segmenta, ali brže kod novih vozila.
Prve registracije kod građana — mjesečno, nova i rabljena vozila
Godišnji niz zbraja 12 punih mjeseci, pa zadnja zatvorena godina ostaje 2025. Rekord iz te godine još stoji u stupcima; pad koji je počeo u 2026. u godišnji prikaz ulazi tek kad ta godina bude gotova. Zato mjesečni prosjek iznad daje raniji signal od godišnjeg prikaza ispod.
Prve registracije osobnih vozila — godišnje, po vlasništvu
Kod građana je zanimljiv i sastav kupnje. Udio novih vozila u ukupnim registracijama fizičkih osoba pao je s 18,5 % u 2017. na 16,1 % u 2025. godini, a u prvoj polovici 2026. iznosi 13,1 %. Donja površina su nova vozila, gornja do 100 % rabljena: otprilike pet od šest automobila koje građanin registrira već je netko prije vozio.
Udio novih i rabljenih vozila kod građana i pravnih osoba
Koliko vozila uopće ima na cesti
Prve registracije mjere tok — koliko vozila godišnje uđe u registar. Razinu, odnosno koliko ih ukupno prometuje, objavljuje CVH kroz broj vozila koja su u godini prošla tehnički pregled odnosno postupak registracije. To je nazivnik iza svih ostalih pokazatelja u ovoj temi.
Broj osobnih automobila (M1) porastao je s 1,48 milijuna u 2015. na 2,08 milijuna u 2025. godini — rast od 41 % u deset godina. Ukupno svih vrsta vozila prošlo je 2,87 milijuna. Traktora je 152.593, više nego autobusa i kamiona zajedno.
Napomena: za 2015.–2017. izvor obuhvaća vozila na redovnom tehničkom pregledu; od 2018. uključuje i vozila evidentirana pri prvoj registraciji ili produljenju registracije bez pregleda. Skok 2018. je promjena obuhvata, ne promjena prometa.
Broj vozila na tehničkom pregledu — osobni automobili (M1)
Eurostatova usporedba pokazuje da Hrvatska još ima manje osobnih automobila po stanovniku od EU-27, ali se razlika smanjuje. U 2025. Hrvatska je imala 531 automobil na 1.000 stanovnika, a EU-27 584.
Od 2020. hrvatska vrijednost porasla je za 82 (+18,3 %), a vrijednost EU-27 za 28 (+5,0 %), pa se jaz smanjio sa 107 na 53 automobila na 1.000 stanovnika. U odnosu na 2015. rast iznosi 168 u Hrvatskoj (+46,3 %) i 76 u EU-27 (+15,0 %); tadašnji jaz od 145 smanjen je za 92 automobila, odnosno 63,4 %.
Pokazatelj opisuje broj automobila u odnosu na broj stanovnika, ne njihovu starost ni intenzitet korištenja.
Broj osobnih automobila na 1.000 stanovnika — europska usporedba
Isti izvor pokazuje i kako se mijenja sastav voznog parka po vrstama. Laka teretna vozila (N1) rastu najbrže među gospodarskim kategorijama: sa 103.608 u 2015. na 208.841 u 2025., dvostruko. Broj velikih autobusa (M3) u istom je razdoblju porastao tek s 4.688 na 5.683, a traktora sa 112.035 na 152.593. U izborniku iznad grafikona možete prijeći na bilo koju kategoriju.
Broj vozila na tehničkom pregledu — laka teretna vozila (N1)
Vozni park stari usprkos rekordnim kupnjama
Rekordne registracije nisu pomladile hrvatske ceste, jer većina onoga što se registrira nije novo. Prosječan osobni automobil (kategorija M1) 2025. je imao 13,35 godina — u 2007. imao je 9,83. Prosjek svih vozila je 14,6 godina.
Prosječna starost osobnih automobila (M1)
Gospodarski dio voznog parka ponaša se drukčije. Veliki autobusi (M3) jedina su kategorija koja je danas mlađa nego 2007. (11,79 prema 12,74 godine), jer se u linijskom prijevozu vozila obnavljaju po planu. Mali autobusi i minibusevi (M2) u istom su razdoblju ostarjeli s 8,63 na 12,51 godinu, a teški kamioni (N3) blago, s 11,78 na 12,57. Najstariji je dio srednje teretne flote: kamioni od 3,5 do 12 tona (N2) prosječno imaju 19,77 godina.
Prosječna starost velikih autobusa (M3)
Suprotan primjer je srednja teretna flota. Kamioni od 3,5 do 12 tona (N2) prosječno imaju 19,77 godina i najstariji su dio voznog parka koji svakodnevno radi.
Prosječna starost teretnih vozila 3,5–12 t (N2)
Traktori: segment koji raste bez prekida
Poljoprivredni traktori mali su, ali koristan pokazatelj ulaganja u poljoprivredu, jer ih se gotovo isključivo kupuje iz poslovnog razloga. Broj prvih registracija traktora popeo se s 4.539 u 2017. na 7.967 u 2025. godini, a 2026. je još brža: u prvih šest mjeseci registrirano ih je 5.525, prema 4.498 u istom razdoblju 2025. — 22,8 % više.
Segment se istodobno pomiče prema novim strojevima: udio novih traktora u ukupnim registracijama porastao je s 19,9 % u 2017. na 39,8 % u 2025. godini. Prostora za obnovu i dalje ima mnogo — prosječan traktor u voznom parku ima gotovo 32 godine.
Prve registracije poljoprivrednih traktora — godišnje
Koliko se zapravo vozi
Tehnički pregled bilježi stanje brojila, pa CVH može izračunati koliko je kilometara prosječno vozilo prešlo u godini dana. Prosječan hrvatski osobni automobil 2025. je prešao 11.819 kilometara — manje nego 2015. (12.517). Vozila ima više, ali svako od njih vozi nešto manje.
Prosječno godišnje prijeđeni put — osobni automobili (M1)
Razlika prema gospodarskim vozilima je red veličine. Veliki autobus (M3) godišnje prijeđe 55.057 kilometara, teški kamion (N3) 45.826, a laki dostavnjak (N1) 16.200 — pet puta više od osobnog automobila. Zato flota, koja čini manji dio voznog parka, stvara nesrazmjerno velik dio prometa — i nesrazmjerno velik dio potrošnje goriva i emisija.
Prosječno godišnje prijeđeni put — veliki autobusi (M3)
Čime se voze: dizel još uvijek dominira
Prije hrvatskih detalja, jedan pogled izvana. Eurostat objavljuje strukturu pogona registriranih osobnih automobila za oko 40 europskih zemalja, pa se hrvatski vozni park može smjestiti na kartu Europe. Po udjelu potpuno električnih automobila Hrvatska je 2025. na 0,6 % — dok je Norveška na 32,0 %, Danska na 17,9 %, Luksemburg 8,7 % i Švedska 8,6 %.
Na karti možete promijeniti pogon i godinu. Umjesto imena zemalja ispisan je udio; zemlja koja je premala da oznaka stane dobiva je čim približite kartu.
Električni automobili — udio u voznom parku, karta Europe
Hrvatska struktura pogona i dalje je netipična za Europu. Dizel je 2025. činio 54,6 % voznog parka osobnih automobila, benzin 37,0 %, obični hibridi 4,5 %, plin 2,6 %, plug-in hibridi 0,66 %, a potpuno električna vozila 0,62 %.
Smjer je važan koliko i razina: 2015. odnos je bio obrnut (benzin 52,5 %, dizel 43,7 %). Dizelizacija se dogodila kroz uvoz rabljenih vozila, a ne kroz prodaju novih. Elektrifikacija je stvarna, ali još uvijek mala — udio svih hibrida i električnih vozila zajedno tek je oko 5,8 %.
Napomena: od 2018. izvor obuhvaća i vozila evidentirana pri registraciji bez redovnog tehničkog pregleda, što je promjena obuhvata, a ne samo tržišni pomak. Razine se blago razlikuju od Eurostatovih jer CVH broji vozila koja su prošla pregled ili registraciju, a Eurostat registrirane osobne automobile.
Struktura osobnih automobila prema pogonu, Hrvatska
Nacionalni prosjek skriva veliku geografsku razliku. Dizel je najzastupljeniji u Virovitičko-podravskoj (66 %), Bjelovarsko-bilogorskoj (65 %) i Vukovarsko-srijemskoj županiji (65 %) — ondje gdje se vozi više, a kupuje jeftinije. Najniži je udio u Primorsko-goranskoj (45 %) i Međimurskoj županiji (47 %).
Benzin je zrcalna slika dizela: vodi na obali i sjeverozapadu, gdje su vozila manja, a prijeđeni put kraći. Hibridi su najizrazitije urbana pojava — u Gradu Zagrebu čine 9 % voznog parka, u Zagrebačkoj županiji 6 %, a u Požeško-slavonskoj 2 %. Kod potpuno električnih vozila razlika je još oštrija, ali na vrlo niskim razinama: Grad Zagreb 1,1 %, Virovitičko-podravska 0,2 %.
Izbornikom iznad karte prijeđite s dizela na benzin, hibride, električna vozila ili plin.
Pogon osobnih automobila po županijama (2025.)
Koja se vozila kvare, a koja ne
Redovni tehnički pregled daje rijedak, usporediv pokazatelj pouzdanosti: udio vozila koja na pregledu budu ocijenjena neispravnima, po marki i po kilometraži. Stopa je broj neispravnih podijeljen ukupnim brojem pregledanih u istoj godini, marki i kilometražnom razredu, a prikazuju se samo marke s najmanje 2.000 pregleda.
Kod najmlađih vozila, do 50.000 kilometara, razlike su još male, ali poredak je jasan: Mazda 1,7 %, Audi 2,1 %, BMW 2,3 %, Škoda i Nissan 2,4 %. Na drugom su kraju Ford s 11,9 % i Fiat s 9,4 % — sedam puta veća stopa nego na vrhu.
Neispravnost po marki — do 50.000 km (2025.)
U razredu od 50.000 do 100.000 kilometara stope se otprilike udvostručuju, a poredak se blago miješa: na vrh dolazi Volvo (3,0 %), slijede Audi (3,1 %), Mercedes-Benz (3,6 %) i BMW (3,7 %).
Neispravnost po marki — 50.000 do 100.000 km (2025.)
Tek preko 100.000 kilometara razlike postaju velike i skupe. Stope skaču na dvoznamenkastu razinu: Mercedes-Benz 10,0 %, Volvo 13,6 %, BMW 14,0 %, Audi 14,5 % — a na dnu su Daewoo s 37,1 %, Fiat s 28,0 % i Chevrolet s 26,9 %. Vozilo koje je prešlo 100.000 kilometara ima između desetak i gotovo četrdeset posto izgleda da padne pregled, ovisno isključivo o tome što piše na haubi.
Neispravnost po marki — preko 100.000 km (2025.)
Isti se podaci mogu čitati i kao pomak kroz vrijeme. Između 2015. i 2025. stopa neispravnosti pala je kod svake pojedine marke, što je dobra vijest o kvaliteti vozila i održavanja. Najveći su pomak napravili Škoda (s 9,2 % na 2,4 %), Volkswagen (18,6 % na 7,0 %) i Suzuki (11,0 % na 3,6 %). Ford je prepolovio stopu (24,8 % na 11,9 %), ali je ostao posljednji.
Poredak marki 2015. prema 2025. — do 50.000 km
Poredak marki 2015. prema 2025. — 50.000 do 100.000 km
Poredak marki 2015. prema 2025. — više od 100.000 km
U usporedbi su prikazane sve marke koje je CVH objavio u barem jednom kilometražnom razredu. Spojna crta postoji samo kada marka ima više od 2.000 redovnih tehničkih pregleda u obje skupine. Volvo nema objavljeni red do 50.000 km, ali je iznad 100.000 km drugi s 13,6 %, pa se prikazuje samo desno bez spojnice.
Kratka prema dugoj kilometraži — sve objavljene marke
Koje marke Hrvati voze
Isti pregledi koji otkrivaju kvarove otkrivaju i sastav voznog parka: koliko je automobila svake marke te godine prošlo kroz sustav. Kao udio u ukupnom broju osobnih automobila to je najbolji objavljeni pokazatelj toga što Hrvati zapravo voze.
Volkswagen drži 15,5 % voznog parka, gotovo dvostruko više od drugog Renaulta (9,1 %). Slijede Opel (8,1 %), Škoda (5,6 %), Peugeot (5,5 %), Audi (5,0 %) i BMW (4,8 %). Sve marke koje CVH ne imenuje pojedinačno zajedno čine 9,0 %.
Udio marke u voznom parku
Što iz svega toga slijedi
Pet nalaza drži se zajedno.
Prvo, kupnja automobila dosegnula je vrhunac u 2025. i u 2026. se prvi put nakon pandemije okreće — ali samo kod građana. Tvrtke i dalje kupuju više nego prije, a zaokret se zasad vidi samo u dvanaestomjesečnom prosjeku mjesečnih podataka.
Drugo, rekordne kupnje nisu pomladile vozni park, jer se kupuje uglavnom rabljeno: pet od šest automobila koje građanin registrira. Broj osobnih automobila na cesti u deset je godina porastao 41 %, ali prosječan automobil danas je stariji nego ikad u nizu koji pratimo.
Treće, svako pojedino vozilo vozi nešto manje nego 2015., pa rast prometa dolazi iz većeg broja vozila, ne iz više vožnje po vozilu.
Četvrto, Hrvatska je dizelska zemlja koja to prije deset godina nije bila. Dizel je preuzeo vodstvo kroz uvoz rabljenih vozila, a elektrifikacija je zasad koncentrirana u Zagrebu i okolici — na europskoj karti Hrvatska je pri samom dnu.
Peto, kvarovi su svugdje rjeđi nego prije deset godina, ali razlike među markama rastu s kilometražom — i najveće su upravo u onom dijelu voznog parka koji građani najčešće kupuju.
Izračun: Nenad Bakić, CFA