• Pravi otpad je malen po masi, ali upravo on zanima javnost. Oznake koje nisu sekundarna sirovina čine oko 5 % razmjene: 57 tisuća tona izvoza i 86 tisuća tona uvoza. Najveći su tokovi troske i pepeli (56 tisuća tona uvoza, 31 tisuća izvoza), ostaci i otpad kemijske industrije (26 tisuća tona uvoza, 11 tisuća izvoza), komunalni otpad (4,3 tisuće tona izvoza) i olovni akumulatori (3,6 tisuća tona izvoza, 3,0 tisuće uvoza).
• Kemijskih ostataka i otpada Hrvatska je 2025. više primila nego što je poslala, za oko 15 tisuća tona. Najviše dolazi iz Italije i Slovenije, a odlazi u Austriju i Njemačku. U oba smjera većina mase ima simboličnu vrijednost. Zbirna oznaka pod kojom dolazi najviše materijala ne otkriva njegov sastav. Za dodatnu provjeru usporedili smo carinske podatke i izvješće ministarstva za 2024.; iz njih ne možemo povezati pojedine pošiljke.
• Pod oznakama s prosječnom vrijednošću ispod 10 eura po toni prešlo je granicu oko 14 tisuća tona izvoza i 26 tisuća tona uvoza. Niska vrijednost može upućivati na plaćeno zbrinjavanje; iznos naknade nije zabilježen.
• Carinska statistika ne izdvaja sav otpad pod njegovim posebnim oznakama. U 2024. pod oznakom mulja bilježi 0,4 tone uvoza, a ministarstvo 9,6 tisuća tona. Pod oznakama otpadnih ulja carina bilježi oko 2,3 tone uvoza, a ministarstvo 2,4 tisuće tona. Razlike ostaju i kada uspoređujemo istu godinu.
• Komunalnog otpada pod tom je oznakom 2025. izvezeno 4.321 tona, tri četvrtine u Austriju uz prijavljenih 126 eura ukupno. Za usporedbu s nastalim otpadom uzeli smo 2024.: tadašnji izvoz od 6.806 tona iznosi oko 0,36 % nastalog komunalnog otpada. To ne uključuje sve odvojeno prikupljene materijale ni gorivo iz otpada.
• Olovni akumulatori 2025. ulaze cijeli, iz Italije, Bosne i Hercegovine i Slovenije, a izlaze uglavnom kao otpaci i ostaci akumulatora, u Mađarsku. Evidencija ministarstva za 2024. bilježi domaćeg obrađivača i postupak recikliranja. Za istu godinu količine u DZS-u i Ministarstvu razlikuju se za oko 0,5 % u uvozu i 1,2 % u izvozu.
• Sve ostalo su sirovine. Ukupno je izvezeno 1,05 milijuna tona za 378,0 milijuna eura, a uvezeno 1,83 milijuna tona za 156,5 milijuna eura. Po vrijednosti Hrvatska je neto izvoznik, sa suficitom od 221 milijun eura; po masi neto uvoznik, ali cijeli uvozni višak čini jedna stavka, 1,16 milijuna tona granulirane troske iz proizvodnje željeza, sirovine za cementnu industriju. Izvoz je uglavnom metal: 86 % vrijednosti. Uvoz su industrijske sirovine: troska, staklo, papir i drvni otpaci, od kojih 71 tisuća tona iz Italije.
• Otpad je teška, ali jeftina roba. Po masi je to 5 % hrvatskog izvoza i 6 % uvoza, a po vrijednosti samo 1,5 % izvoza i 0,35 % uvoza.
• Usporedba izvora za 2024. pokazuje vrlo sličan izvoz papira i razmjenu akumulatora, ali znatne razlike kod drugih materijala. DZS, primjerice, bilježi 118 tisuća tona uvoza staklene lomljevine, a ministarstvo 40 tisuća. Prestanak statusa otpada mogao bi objasniti dio razlike, ali za to nemamo podatke o pojedinačnim pošiljkama. Ministarstvo također bilježi najmanje 1.459 tona izvoza protivno zabrani uvoza ili bez potrebne notifikacije u 2024.

Carinska statistika razvrstava robu prema tarifnim oznakama Kombinirane nomenklature. Za ovu smo analizu odabrali oznake otpada, ostataka i lomljevine na razini osam znamenki: 134 oznake u tablici za 2025., od kojih je 95 imalo promet. Cijele tarifne brojeve poput željeznih otpadaka (7204) ili otpadnog papira (4707) uzeli smo u cjelini; gdje tarifni broj miješa otpad i proizvod, uzeli smo samo otpadni podbroj. Tako smo od stakla (7001) uzeli samo lomljevinu (7001 00 10), a ne staklo u masi; od drva (4401) samo piljevinu i otpatke, a ne ogrjevno drvo i iverje.

Izvan obuhvata ostali su:

• rabljeni proizvodi koji se trguju kao proizvod: rabljena vozila, protektirane gume;
• ostaci prehrambene i duhanske industrije koji imaju vlastito tržište: uljane pogače, posije, repini rezanci, duhanski otpaci, ostaci masnih tvari;
• rabljeno jestivo ulje, jer se prijavljuje pod oznakom koja nije samo otpad; u 2025. je pod njom izvezeno 8,8 tisuća tona.

Rabljenu odjeću (6309) uključili smo radi usporedivosti s Eurostatovim obuhvatom otpada, iako roba namijenjena ponovnoj uporabi nije nužno otpad.

Podatke smo podijelili na dva tipa prema tarifnim oznakama. U podacima nisu tako označeni; to je naša podjela.

• Sekundarne sirovine imaju pozitivnu tržišnu cijenu i trguju se kao roba: metalni otpaci, papir, staklo, plastika, drvo.
• Pravi otpad ide na obradu ili zbrinjavanje: komunalni, kemijski i medicinski otpad, otpadna ulja, pepeli i troske, istrošene baterije, rabljene gume.

Razlika između ta dva tipa nije pravna. Metalni otpad ima cijenu i istodobno može biti otpad po propisima, a i unutar pravog otpada ima tokova koji se prodaju. Razlika se vidi u jednom stupcu: vrijednosti po toni.

Carina upisuje statističku vrijednost robe na granici. Kad obrađivač preuzima otpad na zbrinjavanje, on naplaćuje naknadu. Novac tada teče u suprotnom smjeru od robe, a prijavljena vrijednost ostaje simbolična. Zato u podacima stoji izvoz 4.375 tona kemijskog otpada u Austriju za ukupno 23 eura, ili onih 19.013 tona ostataka kemijske industrije iz Italije za 124 eura. Eurostat u svojim uputama izričito kaže da otpad negativne ekonomske vrijednosti u statistici ima vrijednost blizu nule.

U cijelom tekstu vrijedi sljedeće pravilo: gdje je vrijednost po toni ispod desetak eura, gledamo samo masu; gdje je u stotinama ili tisućama eura, riječ je o materijalu koji se stvarno prodaje. Ispod tog praga može biti i jeftine robe, poput troski koje odlaze u Sloveniju po 7 eura po toni. Sama niska vrijednost zato ne dokazuje da je za svaku pošiljku plaćeno zbrinjavanje.

Tablica 1. Robna razmjena otpadom i sekundarnim sirovinama Hrvatske u 2025., u obuhvatu ovog teksta. Vrijednost je zbroj statističkih vrijednosti; oznake sa simboličnom vrijednošću u njemu su zanemarive. Ukupna robna razmjena 2025.: izvoz 20,62 mil. t / 25,24 mlrd. €, uvoz 28,56 mil. t / 45,23 mlrd. €. Izvor: DZS. Izračun: Nenad Bakić, CFA.

Sekundarne sirovine i otpad čine velik dio mase, ali malen dio vrijednosti hrvatske robne razmjene. Na njih otpada 5,1 % mase izvoza i 6,4 % mase uvoza, a po vrijednosti samo 1,5 % izvoza i 0,35 % uvoza.

Ovdje vidimo da Hrvatska uvozi veću masu, a izvozi vrednije materijale.

Uvoz je po masi puno veći od izvoza, ali gotovo cijeli višak od 0,77 milijuna tona čini samo jedna stavka: granulirana troska iz proizvodnje željeza i čelika, 1,16 milijuna tona. To je korisna sirovina za cementnu industriju, koja je melje zajedno s klinkerom. Tko je u Hrvatskoj prima, iz carinskog podatka se ne vidi.

Izuzme li se troska, Hrvatska je neto izvoznik i po masi, 1,04 naspram 0,67 milijuna tona. Po vrijednosti dominira izvoz, i to prvenstveno zbog jedne skupine: metalnih otpadaka i lomljevine, 323 milijuna eura.

Tablica 2. Izvoz sekundarnih sirovina po vrsti, 2025. Izvor: DZS. Izračun: Nenad Bakić, CFA.

Po vrijednosti izvozom dominira metal: 581 tisuća tona za 323 milijuna eura, odnosno 86 % vrijednosti svega izvezenog otpada i sirovina iz ove analize. Sam željezni otpad, 520 tisuća tona, čini gotovo polovicu mase. Vrijednost po toni znatno se razlikuje:

• željezo oko 300 eura po toni;
• aluminij 1.700;
• bakar 5.500;
• 57 tona otpadaka plemenitih kovina, uglavnom platine, vrijedi 16,5 milijuna eura.

Željezo ide u Italiju (176.944 t), Tursku (170.481 t) i Sloveniju (161.351 t); te tri zemlje primaju 98 % hrvatskog željeznog otpada. Aluminij ide u Sloveniju (19.364 t), Italiju (9.008 t) i Njemačku (5.470 t).

Zemlja navedena u ovim podacima ne otkriva tko je konačni kupac. Pri izvozu se bilježi zemlja u koju je roba poslana, a pri uvozu iz EU zemlja iz koje je otpremljena. Pri uvozu iz ostalih zemalja bilježi se zemlja podrijetla. Tko je robu na kraju kupio i preradio, i je li iz navedene zemlje otišla dalje, iz podatka se ne vidi. „Iz Italije" zato ne znači nužno „nastalo u Italiji".

Najveća odredišta papira su Mađarska (52.601 t), Srbija (45.021 t), Slovenija (35.609 t), Austrija (33.823 t) i Turska (27.136 t).

Tablica 3. Uvoz sekundarnih sirovina po vrsti, 2025. Izvor: DZS. Izračun: Nenad Bakić, CFA.

Najveće uvozne stavke među sekundarnim sirovinama dolaze iz sljedećih zemalja:

• troska iz Bosne i Hercegovine (374.493 t), Japana (323.840 t), Kine (209.420 t), Turske (125.700 t) i Italije (62.361 t); 46 % iz Japana i Kine;
• staklena lomljevina iz Austrije (64.669 t), Mađarske (53.640 t) i Švicarske (25.331 t);
• otpadni papir iz Mađarske (27.491 t), Slovenije (20.999 t), Srbije (16.359 t) i Njemačke (15.221 t);
• željezni otpad iz Mađarske (29.206 t), Njemačke (10.330 t) i Austrije (9.886 t).

Drvni otpaci ne vide se na razini tarifnog broja, jer 4401 obuhvaća i ogrjevno drvo, iverje i pelete. Na razini podbroja razmjena je znatna:

• uvezeno je 104 tisuće tona kore, proizvodnih otpadaka i tvorničkog škarta (4401 49) i 15 tisuća tona piljevine;
• izvezeno je 40 tisuća tona otpadaka i 35 tisuća tona piljevine.

Najviše otpadaka dolazi iz Italije, 71.027 tona po 25 eura po toni, pa iz Bosne i Hercegovine (15.639 t) i Slovenije (15.118 t); izvoz ide u Italiju (19.857 t) i Sloveniju (15.291 t). S Italijom drvo putuje u oba smjera. Ne vidimo je li to sirovina za ploče ili gorivo.

Prema evidenciji ministarstva, u 2024. je otpadno tretirano drvo bilo najveća pojedinačna vrsta otpada unesena u Hrvatsku uz odobrenje, 89 tisuća tona iz Italije i Slovenije. Prijavljen je postupak recikliranja organskih tvari (R3).

Plastike Hrvatska uvozi više nego što izvozi, 54 naspram 44 tisuće tona, i to skuplju: 402 naspram 227 eura po toni. Uvoz iz Njemačke (13.918 t) i Mađarske (8.809 t) stoji oko 600 eura po toni; izvoz u Sloveniju (13.786 t) i Srbiju (9.775 t) između 130 i 210. Kod stakla je razlika veća: uvoz 154 tisuće tona lomljevine po 100 eura, izvoz 28 tisuća tona po 25 eura po toni.

Moguće je tumačenje da se uvozi čisto i sortirano, a izvozi prljavo, jer domaća prerada traži kvalitetniji ulaz nego što domaće odvajanje daje. Nemamo podatke o sastavu i čistoći pošiljaka kojima bismo to mogli provjeriti; razlike u vrijednosti mogu doći i od sastava po podbrojevima, tržišnih cijena ili razlike između vrijednosti na izlazu i na ulazu.

A sada dio koji najviše zanima javnost. Oznake koje nisu sekundarna sirovina čine oko 5 % mase cijele razmjene: 57.266 tona izvoza i 86.116 tona uvoza. Još jednom podsjećamo da smo sami odredili što je pravi otpad, prema tarifnim oznakama i cijenama, pa je ta granica otvorena tumačenju.

Tablica 4. Pravi otpad po skupini i smjeru, 2025., mase u tonama. Izvor: DZS. Izračun: Nenad Bakić, CFA.

Pod oznakama čija je prosječna prijavljena vrijednost ispod 10 eura po toni prešlo je granicu:

• 13.658 tona izvoza: otpad kemijske industrije, ostaci kemijske industrije, olovni pepeo, farmaceutski otpad;
• 25.820 tona uvoza: ostaci kemijske industrije.

Komunalni otpad tu nismo ubrojili, iako je za 3.375 tona poslanih u Austriju i Slovačku prijavljeno svega nekoliko centi po toni. U gornjem zbroju gledamo prosjek za cijelu tarifnu oznaku, za sve zemlje zajedno. Kod komunalnog otpada taj je prosjek 11 eura po toni, jer je za izvoz u Bosnu i Hercegovinu prijavljena znatno veća vrijednost, 37 eura po toni.

Kad bismo iz te oznake izdvojili samo Austriju i Slovačku, promijenili bismo način računanja. Za dosljedan zbroj morali bismo tako proći svaku oznaku, a za sve nemamo razradu po zemljama. Zato gornji zbroj i zaseban pregled komunalnog otpada u nastavku pokazuju različite stvari i ne zbrajamo ih.

Sve su to tokovi kod kojih, po svemu sudeći, pošiljatelj plaća. Koliko i kome, carina ne bilježi.

Hrvatska je 2025. pod oznakom gradskog (komunalnog) otpada izvezla 4.321 tonu, a uvezla 20 tona. Kamo je otišao:

• Austrija: 3.163 tone, uz prijavljenu vrijednost od 126 eura ukupno;
• Bosna i Hercegovina: 944 tone po 37 eura po toni;
• Slovačka: 211 tona za 9 eura;
• Grčka: 3 tone.

Austrija i Slovačka su, sudeći po vrijednosti, plaćeno zbrinjavanje ili oporaba; Bosna i Hercegovina po 37 eura odstupa od tog obrasca.

Za razumijevanje razmjera možemo usporediti podatke za 2024. U Hrvatskoj je tada nastalo 1.878.802 tone komunalnog otpada, a pod tarifnom oznakom komunalnog otpada izvezeno je 6.806 tona, odnosno oko 0,36 % te količine.

Taj omjer nije udio sveg komunalnog otpada koji je napustio Hrvatsku. Odvojeno sakupljeni papir, plastika, staklo i metal vode se pod vlastitim oznakama, a gorivo proizvedeno iz komunalnog otpada pod drugim oznakama. Ministarstvo je za 2024. zabilježilo i 22.320 tona izvoza goriva iz otpada u Austriju, Bosnu i Hercegovinu, Slovačku i Sloveniju.

Najzanimljiviji nalaz je u kemijskim ostacima, i tu treba razdvojiti tri vrste oznaka koje se lako stapaju.

• Ostatni produkti kemijske ili srodnih industrija, ostalo (3825 90 90): zbirna oznaka za ostatke koji nisu drugdje razvrstani. Eurostat je ubraja u statistički obuhvat otpada, ali ona sama ne kaže je li materijal otpad ni je li opasan. Uvezeno je 25.820 tona: iz Italije 19.013 tona uz prijavljenu vrijednost od 124 eura, iz Slovenije 6.018 tona za 1.516 eura, iz Austrije 789 tona za 7 eura. Izvezeno je 2.553 tone, u Austriju, Italiju i Njemačku.
• Otpad kemijske i srodnih industrija (3825 61 i 3825 69): oznake čiji je predmet nedvojbeno otpad. Izvezeno je 8.775 tona, od toga 4.375 tona pretežito organskog otpada u Austriju za 23 eura; uvoza nema.
• Otpadna organska otapala i otpadne tekućine (3825 49 i 3825 50): 443 tone otapala iz Srbije i 19 tona tekućina od obrade kovina u izvozu.

Ukupno pod tim oznakama Hrvatska prima 26 tisuća tona, a šalje 11 tisuća, gotovo sve u Austriju (9.430 t) i Njemačku (1.553 t). Više, dakle, prima nego što šalje, oko 15 tisuća tona. U oba smjera gotovo cijelu masu čine pošiljke sa simboličnom vrijednošću; pošiljaka s pravom cijenom ima, ali su male.

Koliko rezultat ovisi o tome što brojimo, vidi se kad zbirnu oznaku izdvojimo: po užim oznakama otpada kemijske industrije Hrvatska je čisti izvoznik, 8,8 tisuća tona, bez uvoza.

Što se s uvezenim materijalom u Hrvatskoj radi, koji ga pogon prima i završava li obradom ili odlaganjem, iz carinske statistike ne možemo znati.

Za dodatnu provjeru uzeli smo izvješće ministarstva i carinske podatke za 2024. Ministarstvo za pošiljke s prethodnim odobrenjem bilježi unos otpadnih kemikalija (538 t), miješanog otpada od obrade i gorivog otpada s opasnim tvarima (794 t), otpadnih ulja i emulzija (2.350 t), muljeva od obrade komunalnih otpadnih voda (9.553 t) i goriva iz otpada (33.878 t). Izvješće za te tokove navodi energetsku oporabu, a među primateljima opasnog otpada su cementare.

Carina je 2024. pod zbirnom oznakom ostataka kemijske industrije zabilježila 30,6 tisuća tona uvoza, ponajviše iz Italije i Slovenije. Ne možemo utvrditi koliko je od toga obuhvaćeno navedenim vrstama iz izvješća ministarstva.

U izvozu ministarstvo za 2024. bilježi 10.362 tone miješanog otpada od obrade i gorivog otpada s opasnim tvarima, poslanog u Austriju i Njemačku. DZS pod oznakama kemijskog otpada i ostataka iste godine bilježi ukupno 7.391 tonu izvoza. To su različite klasifikacije i različite količine, pa iz njih ne možemo zaključiti da opisuju iste pošiljke.

Olovni akumulatori opasan su otpad s tržišnom cijenom, i podaci ih tako i prikazuju: oko 720 eura po toni u oba smjera. Smjer i oblik razlikuju se:

• uvoz su cijeli istrošeni akumulatori (8549 11 10): 2.986 tona, iz Italije (1.325 t), Bosne i Hercegovine (1.241 t) i Slovenije (420 t);
• izvoz su uglavnom otpaci i ostaci akumulatora (8549 11 90, 2.319 t) i manjim dijelom cijeli akumulatori (1.254 t): ukupno 3.572 tone, od toga 3.135 tona u Mađarsku i 359 tona u Sloveniju.

Slična cijena na ulazu i izlazu i neto izvoz od 587 tona mogli bi navesti na zaključak da Hrvatska akumulatore samo preusmjerava dalje.

Oblik pošiljaka govori drukčije. Ulaze cijeli, a izlaze kao otpaci i ostaci, što je spojivo s time da se u Hrvatskoj rastavljaju.

Evidencija ministarstva pokazuje da su pošiljke dolazile domaćem obrađivaču. U 2024. je 3.385 tona olovnih akumulatora uneseno iz Bosne i Hercegovine, Italije i Slovenije s postupkom R4, recikliranjem kovina, a primatelj je bio C.I.A.K. d.o.o. Iste godine je 4.842 tone isporučeno u Austriju, Mađarsku i Sloveniju, također na R4.

Carina za 2024. vidi vrlo slične količine: 3.368 tona uvoza i 4.785 tona izvoza. Razlike prema evidenciji ministarstva iznose oko 0,5 % u uvozu i 1,2 % u izvozu. Podaci podupiru zaključak da postoji obrada u Hrvatskoj, ali ne omogućuju praćenje uvezene pošiljke sve do konačne prerade.

Ostali električni i elektronički otpad gotovo se ne pojavljuje pod svojim oznakama: 55 tona izvoza u 2025. Iz tog broja ne možemo razlučiti koliko se EE otpada obrađuje u Hrvatskoj, a koliko nakon obrade izlazi pod drugim tarifnim oznakama.

Najveća skupina pravog otpada po masi su „ostale troske i pepeli" (2621 90), oznaka koja ne kaže sadrže li kovine:

• uvoz 56.274 tone, od toga 38.555 tona iz Bosne i Hercegovine i 13.371 tona iz Španjolske;
• izvoz 30.614 tona, od toga 20.866 tona u Sloveniju i 8.689 tona u Mađarsku.

Cijene od 5 do 30 eura po toni upućuju na materijal koji ima uporabu, vjerojatno u cementu ili građevinarstvu, ali oznaka ne kaže ni namjenu ni sastav.

Pepeli i ostaci koji sadrže kovine (2620) zasebna su, manja skupina i ponašaju se dvojako. Pepeo s aluminijem (3.834 t izvoza, prosječno 472 €/t, najviše u Mađarsku i Indiju), s bakrom (252 t) i s cinkom (209 t) prodaje se kao sirovina za izdvajanje kovine. Olovni pepeo, 2.309 tona u Njemačku za 96 eura, jedini je tok u ovoj skupini sa simboličnom vrijednošću; evidencija ministarstva za 2024. bilježi 8.556 tona otpada iz termičkih procesa s opasnim tvarima isporučenog u Poljsku i Njemačku, dijelom na odlaganje. Pepela s arsenom, živom, talijem, kadmijem i kromom, najopasnijih tarifnih kategorija, nema u razmjeni uopće.

Rabljenih pneumatskih guma uvezeno je 572 tone (369 €/t), najviše iz Njemačke, a izvezeno 731 tona (185 €/t), gotovo sve u Italiju. Uvozi se skuplje nego što se izvozi, što bi moglo značiti da uvezene gume imaju više preostalog vijeka uporabe; iz samih vrijednosti to ne možemo potvrditi. U Benin je izvezeno 27 tona.

U 2025. pod tim tarifnim oznakama ima malo prometa. Kliničkog otpada nije izvezeno ništa, a uvezen je jedan kilogram. Farmaceutskog otpada izvezeno je 20,6 tona za 3 eura. Otpadnih ulja prešlo je granicu nekoliko stotina kilograma ukupno, a ulja s PCB-om nema.

Razlika prema evidenciji ministarstva ostaje i kad oba izvora svedemo na 2024. DZS tada pod oznakama kliničkog i farmaceutskog otpada bilježi samo 5 kilograma izvoza. Ministarstvo bilježi 133,5 tona medicinskog otpada, uključujući lijekove: 132,5 tona opasnog i 1,0 tonu neopasnog otpada.

Kod otpadnih ulja carina za 2024. bilježi oko 2,3 tone uvoza, a ministarstvo 2.350 tona otpadnih mineralnih ulja i emulzija iz Italije i Slovenije na energetsku oporabu. Kod mulja s pročistača carina iste godine bilježi 0,4 tone uvoza, a ministarstvo 9.553 tone.

Bilo bi zato pogrešno iz malih količina pod carinskim oznakama zaključiti da se ti materijali obrađuju isključivo u Hrvatskoj. Izvori očito ne obuhvaćaju iste pošiljke pod istim nazivima; iz agregata ne možemo utvrditi pod kojim su drugim tarifnim oznakama prijavljene ni koliki dio razlike proizlazi iz načina izvještavanja.

Tablica 5. Odabrane kategorije s malo ili nimalo prometa pod posebnim carinskim oznakama, usporedba za 2024. MZOZT vrste šire su od pojedinačnih tarifnih oznaka. Prazno polje znači da za taj redak nije uspostavljena zasebna usporedba, a ne da je promet nula. Izvori: DZS; MZOZT, Izvješće o prekograničnom prometu otpada u 2024.

Carinska statistika nije jedini izvor koji bilježi otpad koji prelazi granicu. Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije objavljuje godišnje Izvješće o prekograničnom prometu otpada. Ono se najvećim dijelom temelji na godišnjim podacima tvrtki, a dijelom na registrima i podacima inspekcije. Količine su razvrstane po vrstama otpada, državama i postupcima obrade; za opasni otpad navedeni su i primatelji. U ovom smo tekstu koristili izvješće za 2024.

Notifikacija je postupak prethodne pisane obavijesti i odobrenja za slanje otpada. Potrebna je za opasni otpad, ali i za dio neopasnog otpada. Za određene vrste neopasnog otpada namijenjenog oporabi nije potrebna; i tada pošiljku mora pratiti propisana dokumentacija, a organizator i primatelj moraju imati ugovor.

Godišnje izvješće obuhvaća oba slučaja. Zato u nastavku uspoređujemo carinske podatke s ukupnim količinama iz izvješća ministarstva, a oznaku „uz notifikaciju” koristimo samo kad govorimo o pošiljkama za koje je bilo potrebno prethodno odobrenje.

Po evidenciji ministarstva, u 2024. je iz Hrvatske isporučeno 961 tisuća tona otpada, a u Hrvatsku 871 tisuća. Bez notifikacije je izvezeno 883 tisuće tona i uvezeno 725 tisuća. Uz notifikaciju je izneseno 79 tisuća tona, od toga 27 tisuća opasnog otpada, a uneseno 146 tisuća tona, od toga 7 tisuća opasnog.

Za usporedbu smo dohvatili i DZS-ove podatke za 2024. U našem obuhvatu oni daju 895 tisuća tona izvoza i 2,06 milijuna tona uvoza. U oba izvora sada gledamo istu godinu, ali skupine se i dalje samo približno poklapaju: DZS robu razvrstava po tarifnim oznakama, a ministarstvo po vrstama otpada.

• Izvoz papira vrlo je sličan: DZS bilježi 178.458 tona, a ministarstvo 178.332 tone. Razlika je 126 tona, odnosno 0,07 %. U uvozu je razlika veća: 193 naspram 171 tisuće tona.
• Kod akumulatora razlika je oko 0,5 % u uvozu i 1,2 % u izvozu: DZS bilježi 3.368 naspram 3.385 tona uvoza, odnosno 4.785 naspram 4.842 tone izvoza.
• Metal, guma i troske slažu se u redu veličine: metalni otpaci 497 naspram 554 tisuće tona u izvozu i 238 naspram 295 u uvozu; guma 16 naspram 15 i 9 naspram 11; troske i pepeli u uvozu 107 naspram 126. Evidencija bilježi i kamo: 314 tisuća tona metala otišlo je 2024. u Tursku, a 39 tisuća tona papira u treće zemlje.
• Kod drva DZS bilježi više u oba smjera: 147 naspram 106 tisuća tona uvoza te 70 naspram 19,5 tisuća tona izvoza. MZOZT izvoz uključuje 16,9 tisuća tona tretiranog drva uz notifikaciju i 2,6 tisuća tona drvnog otpada bez nje. Iz tih zbrojeva ne možemo utvrditi status piljevine ni drugih pojedinačnih pošiljaka.
• Kod plastike ministarstvo bilježi više: 69 naspram DZS-ovih 53 tisuće tona izvoza i 65 naspram 47 tisuća tona uvoza. Uz to postoji zajednička kategorija plastike i gume koju nismo mogli razdvojiti: 4.984 tone izvoza i 1.713 tona uvoza. Ne pribrajamo je objema skupinama jer bismo istu masu brojali dvaput.
• Kod stakla razlika je velika: DZS vidi 118 tisuća tona lomljevine u uvozu, od toga 49 tisuća iz Austrije i 25 tisuća iz Mađarske. Ministarstvo bilježi 40 tisuća tona, iz Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Srbije i Švicarske. Jedno moguće objašnjenje jest da dio lomljevine iz EU ispunjava kriterije za prestanak statusa otpada prema Uredbi (EU) 1179/2012. Za to bi trebalo provjeriti dokumentaciju pošiljaka; dostupni zbrojevi to ne mogu potvrditi.
• Granulirana troska čini najveću razliku u ukupnom uvozu: DZS je 2024. zabilježio 1,163 milijuna tona, a izvješće ministarstva nema zasebnu usporedivu stavku. Moguće je da se taj materijal vodi kao proizvod ili nusproizvod, ali iz ova dva izvora ne možemo utvrditi pravni status svake pošiljke.

Evidencija ministarstva navodi i primatelje opasnog otpada, kojih nema u javnim tablicama robne razmjene. U 2024. je uz notifikaciju uneseno oko 7.100 tona opasnog otpada, s pet primatelja. Najviše, 3.385 tona olovnih akumulatora, primio je C.I.A.K. d.o.o., 2.350 tona otpadnih ulja i emulzija Holcim (Hrvatska) d.o.o., a 1.160 tona Nexe d.d.

U izvozu je opasnog otpada uz notifikaciju bilo 26.851 tona, najviše u Austriju (12.124 t), Njemačku (6.367 t), Poljsku (4.070 t) i Mađarsku (3.769 t).

Ministarstvo bilježi i nepravilnosti u izvozu u treće zemlje. U 2024. su 794 tone izvezene unatoč zabrani uvoza u državi odredišta, a 665 tona bez potrebne notifikacije. Za još 1.755 tona nije se moglo utvrditi jesu li uvjeti izvoza bili ispunjeni. Te nalaze ne možemo pripisivati svim pošiljkama u iste zemlje niti ih povezati s carinskim tokovima iz 2025.

Ovo je carinska statistika robne razmjene, a ne evidencija o gospodarenju otpadom. Ona vidi da je roba prešla granicu i pod kojom je tarifnom oznakom prijavljena. Ne vidi:

• je li pošiljka prijavljena kao prekogranični promet otpadom;
• je li otpad službeno klasificiran kao opasan;
• tko ga šalje i tko prima;
• gdje je završila i je li obrađena ili odložena.

Za te informacije služe evidencije o gospodarenju otpadom, uključujući postupke notifikacije i godišnje izvješće ministarstva. Izvješće obuhvaća i promet bez notifikacije. Kad iz carinskih podataka govorimo o opasnom otpadu, oslanjamo se na opis tarifne oznake, a ne na provjerenu službenu klasifikaciju pojedinačne pošiljke.

Za 2024. carinski obuhvat ove analize daje 2,06 milijuna tona uvoza i 0,90 milijuna tona izvoza. Ministarstvo za istu godinu navodi 0,87 milijuna tona unosa i 0,96 milijuna tona iznosa. Dio razlike proizlazi iz različitog obuhvata materijala; granulirana troska sama čini 1,16 milijuna tona uvoza u DZS-u.

Tarifnu oznaku određuje onaj tko robu prijavljuje, prema pravilima Kombinirane nomenklature. Ta pravila ne prate izravno pravni status otpada. Materijal koji je otpad po propisima može biti razvrstan pod oznakom koja obuhvaća i proizvode, primjerice gorivo iz otpada ili rabljeno jestivo ulje, pa ga naš izbor oznaka ne mora izdvojiti.

Trgovina unutar EU prikuplja se sustavom Intrastat, koji ima prag izvještavanja, pa su mali tokovi po pojedinoj oznaci manje pouzdani od velikih. DZS može revidirati podatke. Ovdje imamo glavni pregled za 2025. i usporedbu izvora za 2024.; duži vremenski niz treba sastaviti uz praćenje godišnjih revizija nomenklature.

Vrijednosti u eurima su statističke vrijednosti na granici. Kod otpada koji se plaća zbrinuti one su simbolične; ukupni iznosi ih uključuju, ali one u njima čine zanemariv dio, a nigdje ih ne tumačimo kao prihod ni kao naknadu.

Izvor je PxWeb baza DZS-a „Robna razmjena s inozemstvom", tablice po proizvodima Kombinirane nomenklature na razini osam znamenki (KN8), ukupno i po zemljama, za 2025. i, radi usporedbe s izvješćem ministarstva, za 2024.; nazivi oznaka iz službene Kombinirane nomenklature za 2026. Popis tarifnih oznaka koje brojimo kao otpad i njihova podjela na sirovine i pravi otpad zapisani su u konfiguracijskoj datoteci, a ne u kodu, i mogu se mijenjati bez diranja skripte. Zbroj podbrojeva svakog cijelog tarifnog broja provjerili smo prema tablici na razini KN4, a ukupne iznose robne razmjene prema objavljenim godišnjim iznosima. Neovisna provjera prijenosa i aritmetike, provedena zasebnim dohvatom i drugim postupkom dekodiranja, potvrdila je sve iznose i dovela do ispravaka obuhvata ugrađenih u ovaj tekst.

Za 2024. zasebnim smo dohvatom provjerili svih 528 vrijednosti u 132 odabrane tarifne oznake i zbrojeve 27 tokova po zemljama. Iznosi se podudaraju uz zaokruživanje mase. Sirovi odgovori i rezultat te provjere sačuvani su u provjere/2026-09-10-dorada/.

Podatke iz izvješća ministarstva prepisali smo iz objavljenih tablica u zasebnu datoteku s oznakom tablice iz koje potječu, pa su i slike koje ih koriste obnovljive. Skripte, konfiguracija, izvedeni CSV-i s manifestom (URL-ovi, datumi ažuriranja na izvoru, kontrolni zbrojevi), grafikoni i zapisnik neovisne provjere nalaze se u mapi Research/Otpad/ repozitorija Pokazatelji.hr. Dohvat podataka, izrada grafikona i izrada članka zasebne su naredbe.

Svi grafikoni imaju istu atribuciju: Izračun: Nenad Bakić, CFA.

• DZS, PxWeb baza Robna razmjena s inozemstvom, tablice za 2025. i za 2023.–2024.
• DZS, Kombinirana nomenklatura 2026., skraćena verzija.
• Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije, Izvješće o prekograničnom prometu otpada u 2024. godini, studeni 2025.
• Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije, Nacionalno izvješće o komunalnom otpadu za 2024. godinu, ožujak 2025.
• Eurostat, popis KN oznaka za statistiku trgovine otpadom i metodologija.
• Uredba Komisije (EU) br. 1179/2012 o kriterijima za utvrđivanje kada staklena lomljevina prestaje biti otpad; Uredba (EZ) br. 1013/2006 i Uredba (EU) 2024/1157 o pošiljkama otpada; Uredba Komisije (EZ) br. 1418/2007 o izvozu otpada za oporabu u zemlje izvan OECD-a.